Opća bolnica "Dr. Josip Benčević" nikada ne miruje. Dok medicinsko osoblje neumorno radi na pružanju najbolje moguće skrbi svojim pacijentima, ravnatelj bolnice,doc. dr. sc. prim. Josip Samardžić, dr. med , i njegov tim predano planiraju budućnost i proširenje kapaciteta bolnice.

U jeku intenzivnih priprema za nadolazeće projekte, dr. Samardžić je ipak našao vremena u svom gustom rasporedu da nas primi i podijeli uzbudljive vijesti o značajnim promjenama koje će uskoro oblikovati bolnicu i poboljšati zdravstvene usluge u regiji.

Opća bolnica u Slavonskom Brodu posljednjih desetak godina poslovala je jako dobro. Bili ste među prvima koji su ispunili sve svoje obaveze. Možete li nam reći više o tome?

- Da, točno je. Poslovali smo dobro. Dokaz toga je da u zadnje dvije godine Brodska bolnica nije uključena u ove sanacije koje su prema veledrogerijama, zbog duga prema veledrogerijama, zato što svoje obaveze izvršavamo u jednom prihvatljivom roku, s jednim prihvatljivim zakašnjenjem. Tako da mi dobro stojimo.

Dr. Josip Samardžić

-Županije više nisu osnivači i vlasnici bolnica, već je to sada država. Je li to nešto promijenilo?

- Način pružanja usluga pacijentima u biti nije se ništa promijenio. Oni će dobivati istu ili kvalitetniju uslugu. Ono što se promijenilo su osnivačka prava. Jedan od tih razloga je ovo što ste spomenuli, a to je da se izjednače kriteriji poslovanja za sve zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj.

-Možete li nam reći nešto više o tim promjenama?

- Cilj je bio da se postave jednaki uvjet za sve bolnice, odnosno da se svi kreću s istih startnih pozicija. Tako bi se osiguralo ravnopravno poslovanje i pružanje zdravstvene ustanove na nivou cijele Republike Hrvatske. Da ne bude da jedna bolnica ne treba sanaciju, a druga da treba značajnu sanaciju, odnosno podršku. Iz toga je u ovoj zdravstvenoj reformi jedna od ključnih intencija bila promjena zakona koje su se desile prošle godine. Dakle, Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju, koji su prošli kroz zakonske procedure, doneseni su u proljeće prošle godine, u četvrtom ili petom mjesecu, ako se dobro sjećam. Od prvog siječnja prelazimo pod ingerenciju države.

-Kako će se to odraziti na upravljačku strukturu?

- Mijenjaju se osnivačka prava, odnosno upravna vijeća će se promijeniti i upravljačka struktura će biti više pod ingerencijom Ministarstva. Članovi upravnog vijeća, većina njih, bit će određeni iz Ministarstva, a iz lokalne samouprave, od radnika i iz stručne strane ostala tri, četiri iz Ministarstva i ostala tri, dakle, jedan od županije i dva od radnika.

-Što je intencija tih promjena?

- Intencija je da se financijski osiguraju isti uvjeti, a to bi se rješavalo kroz procese zajedničke nabave, koje su pokrenute i koje smo sve bolnice potpisale. Te procese zajedničke nabave na nivou Republike Hrvatske provodi Ministarstvo, uglavnom, ili djelatnici Ministarstva, ili zaduže neku ustanovu koja se bavi time, i mi se priključujemo svim tim zajedničkim nabavama. Očekuju se uštede, da bi cijene tih potrošnih materijala, dakle, usluga i svega ostalog bile iste na nivou za sve bolnice na nivou Hrvatske. Kroz taj način bi se ostvarile značajne uštede zajedničkom nabavom. Nešto će se uštedjeti.

-Može li to i hoće li to utjecati na građanske radove u bolnici i nabavu nove opreme?

-Mislim da je glavna ideja da kad ostane viška novca, da se taj novac iz tih ušteda na administraciji i nabavi usmjeri u ove stvari, dakle, gdje su osnovne potrebe svakog ravnatelja, odnosno svake bolničke ustanove. Zbog toga je i zadržan jedan član iz županije koji će moći štititi interese iz županije, da neke ne budu zanemarene, nego da se ravnomjerno to raspoređuje. Intencija je da boljom raspodjelom sredstava, koje su i onako iz jednog lonca, da se ravnomjerno rasporede na bolnice.

-Postoji li konkretan plan za neku novi izgradnju ili rekonstrukcije u bolnici?

 

-Da, tu smo na dobroj startnoj poziciji. Prije osam godina, sada je točno osam godina od kada je županija bila vraćena u osnivačka prava, išli smo pitati u Ministarstvo financija da nam se pomogne, jer je ministar bio iz Broda. Međutim, nismo imali za ponijeti nijedan papir, nikakvu tehničku dokumentaciju, nijedan blueprint... I naišli smo na dobru volju, ali bez konkretne dokumentacije nismo mogli mnogo postići. Tako da smo u tih osam godina pokrenuli projekte koje je Županija dobro prepoznala i financirala. Neke projekte smo realizirali, neki su u fazi završavanja tehničke dokumentacije, a neki su gotovi.

-Možete li detaljnije opisati te projekte?

-Imamo 11 gotovih tehničkih dokumentacija. Završili smo energetsku obnovu, što je bio značajan projekt. Prezentirali smo projekte Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu financija i Ministarstvu regionalnog razvoja putem Županije i na projektu Slavonije i Baranje. Trenutno je u slavonskobrodsku bolnicu uloženo 120 milijuna kuna, od čega je 40 milijuna kuna otišlo na energetsku obnovu, nabavu dva nova CTA uređaja. Prije osam godina smo krenuli s jednim dvoslojnim CTA, sada imamo dva CTA od 128 slojeva, novu operacijsku dvoranu, novi operacijski blok, rekonstrukciju porte, podova na fizikalnoj, transfuziji, te nabavu lifta kod neurologije. S tim da, dakle, ja sada govorim kao neuki građevinar, ali ta zgrada će imati 11.500 kvadratnih metara, a bolnica sada ima 29.000 kvadratnih metara. Znači, to je dodatnih 40% prostora.

 

Još jedna zgrada koja je planirana je zgrada za dnevnu bolnicu, gdje bi bila fizikalna terapija, onkološka dnevna bolnica i dnevne kirurgije, te jedan odjel za mikrobiološki laboratorij. Ta zgrada na uglu, preko puta Obrtničke škole, imat će 4000 kvadratnih metara s podzemnom garažom. Građevinsku dozvolu već imamo i produžili smo je jer je istekla nakon tri godine.

-Koliko će trajati izgradnja tih novih objekata?

-Ako osiguramo sredstva, građevinski radovi bi mogli trajati oko godinu dana, a opremanje dvije do tri godine. Dakle, ukupno bismo mogli imati gotovu zgradu za tri godine.

-Imate li još neke projekte u perspektivi?

- Da, uz ove velike projekte, imamo i druge planove. Izgradnja heliodroma za bolnicu je u tijeku. Financiranje osiguravaju hrvatska vlada i američka ambasada. Također, imamo manjih projekata kao što je rekonstrukcija drugog dijela pedijatrije. Pola pedijatrije je već rekonstruirano kroz fondove Europske unije u projektu "Kraći put do zdravlja", a ostatak će biti renoviran tako da izgleda kao već obnovljeni dio. Također, planiramo rekonstrukciju vodovodne i kanalizacijske mreže iz 1968. godine, te izgradnju nove fotonaponske elektrane. Trenutno imamo dvije fotonaponske elektrane kapaciteta 136 kWh koje obezbjeđuju između 8 i 12% struje za bolnicu.

-Koji su još manji projekti u planu?

-Imamo planove za novu centralnu informatičku jedinicu, gdje bi sve bilo digitalizirano u bolnici s čipovima, odnosno bar kodovima i čitačima, što bi smanjilo administraciju i ubrzalo poslovanje. Od projekata koji su u tijeku je centralna priprava citostatika, koju financira Ministarstvo zdravstva s oko 6 milijuna kuna, što je oko 700 tisuća eura. Mi smo jedna od osam bolnica u Hrvatskoj koja je zadovoljila kriterije Ministarstva za ovaj projekt. Imat ćemo tri radne jedinice s podtlakovima i nadtlakovima, apsolutno sterilnim radom. Citostatike ćemo dobivati u rinfuzi i pripremati ih za pojedinačne terapije, što će smanjiti gubitke i uštedjeti novac. Također, prijavili smo se na projekt robotizacije ljekarne za 40 bolnica, koji također financira Ministarstvo.

-Imate li dovoljno kadrova za sve ove projekte?

- Imamo dovoljno kadrova. Trenutno imamo 290 liječnika, od kojih je 96 specijalizanata, te oko 100 subspecijalista i 70 specijalista. Što se tiče sestrinskog kadra i inženjera, još uvijek imamo sreću da se na natječaje u Slavonskom Brodu javljaju medicinske sestre, inženjeri i fizioterapeuti. Nemamo situaciju kao u Dubrovniku, Puli ili Zagrebu. Imamo školu ovdje i život je jeftiniji u Brodu, pa ljudi lakše pronađu stan i budu podstanari. Brodsku bolnicu nose kadrovi, imamo pet izvrsnih profesora, pet-šest docenata i dvadeset devet ljudi s doktoratima.

-Spomenuli ste važnost stalnog učenja i napredovanja.

- Imamo fakultet ovdje u Brodu, što smo dobili u posljednjih šest-sedam godina. U Brodsko-posavskoj županiji možete završiti svih pet godina edukacije za zdravstvenu karijeru. Naše sestre imaju mogućnost napredovanja i to je odlično. Poštujemo sve pravilnike Ministarstva i o nagrađivanju takvih ljudi, jer jedini način za napredovanje i održavanje standarda europskog zdravstva je stalno učenje i napredovanje. Naš brodski kadar to jako dobro zna.

-Imali smo nedavno, nažalost, pojavu legionele u Zagrebu. Radovi na infrastrukturi su nekako prozvani za njenu pojavu. Kako je prevenirate i bojite li se da se nešto slično dogodi?

 

- Da, kada se pojavila legionela u Zagrebu, kontaktirao sam naše povjerenstvo da provjerim naš status. Slijedimo sve postupke po pravilnicima i redovito provodimo provjere, pa smo dobili uredan nalaz. Kad radite po pravilima, nema mjesta strahu. Mi smo oprezni i imamo povjerenstvo za intrahospitalne infekcije koje odrađuje taj posao. Nazvao sam naše povjerenstvo da pitam kakav je naš status i provjere toga. Slijedimo sve postupke koje su po pravilnicima, a novi pravilnik koji uključuje legionelu izašao je nedavno. Po tom novom pravilniku provodimo sve postupke. Zadnji tjedan, prije desetak dana, napravili smo standardnu provjeru za legionelu i sve ostale toksine i uzročnike koji su prošireni po novom pravilniku. Dobili smo uredan nalaz, jedan u nizu urednih nalaza koje imamo već duži niz godina, zahvaljujući tim djelatnicima iz Povjerenstva za intrahospitalne infekcije. Moram spomenuti magistru Matković, magistru Knezović, sestru Željku i doktora Čabraju koji to drže pod kontrolom, a kvalitetu provodi profesorica Bukvić odlično. Tako da itekako oprezni jesmo, ali mjesta za strah nema.